Diljem svijeta 16. rujna obilježava se kao Dan zaštite ozonskog sloja.
Ranih osamdesetih uočeno je propadanje ozonskog sloja nad Antarktikom što je i potvrđeno znanstvenim istraživanjima. Utvrđeno je da određene kemikalije uništavaju ozonski sloj, posebice one koje su rezultat čovjekova djelovanja kao što su klorofluorougljici (CFC) koji su se koristili u rashladnim uređajima, zamrzivačima, aerosolima i sl., te haloni čija je primjena bila u uređajima i aparatima za gašenje požara.
Prvi koraci u zaštiti ozonskog sloja započeli su donošenjem Bečke konvencije ozaštiti ozonskog sloja te Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonskisloj koji je donesen 16.rujna 1987. Upravo je taj datum odabran za obilježavanje Dana zaštite ozonskog sloja.
Protokolom su određene mjere i rokovi za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, te drugi mehanizmi kontrole, međunarodne suradnje, novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd. Broj zemalja potpisnica, od prvobitnih 46, porastao je na današnjih 196 među kojima je i Republika Hrvatska od 1990. godine. Montrealski protokol je jedan od najstarijih i najuspješnijih međunarodnih sporazuma vezanih za okoliš. Uspjeh se očituje u značajnom smanjenju koncentracije TOOS u atmosferi od čak 98% do kraja 2009.
Zaštita ozonskog sloja je jedan od glavnih problema današnjice budući da o njemu ovisi ukupan život na Zemlji. Ozonski sloj je tanki sloj ozona (O3) smješten u stratosferi na udaljenosti od 10-50 km od zemljine površine. Glavna uloga sloja je blokiranje većine štetnih ultraljubičastih (UV-B) zraka koje mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje čovjeka (rak kože, katarakt oka…), a posebice na zdravlje djece. Također je dokazan i značajan učinak na biološku raznolikost tako da povećano UV-B zračenje smanjuje razinu planktona u oceanima što posljedično dovodi do smanjenja ribljeg fonda. U biljnom svijetu je uočen negativan utjecaj na rast biljaka.
Iako je Montrealski protokol napravio velike korake u zaštiti ozonskog sloja, zemljama članicama i dalje preostaje teška borba na tom području, te se oporavak sloja očekuje tek sredinom 21.stoljeća.
Stanje u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska kao potpisnica Montrealskoga protokola aktivno sudjeluje u provedbi međunarodnih i nacionalnih propisa. Kao rezultat uočava se kontinuirani pad potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS), te su gotovo u potpunosti zamijenjeni zamjenskim tvarima.
Od 1. siječnja 2010. na snagu je stupila i zabrana korištenja klorofluorougljika, freona, halona, ugljik tetraklorida i metilkloroforma. Od 2006. godine zabranjena je uporaba bromofluorougljika, HBFC i metilbromida, dok je korištenje klorofluorougljikovodika i HCFC dopušteno do 31.prosinca 2015. godine.
Zanimljiv je podatak da zamjenske tvari (HCFC-i) koje se koriste u rashladnom i klimatizacijskom sektoru čine najveći udio u korištenju TOOS, odnosno oko 99,7% ukupne potrošnje TOOS u 2008. godini.
Ovogodišnja tema obilježavanja Dana zaštite ozonskog sloja je: ˝Zaštita ozonskogsloja: najbolje upravljanje i pridržavanje propisa˝ (Ozone layer protection: governance and compliance at their best).
Dodatne informacije:
www.mzopu.hr
http://ozonewatch.gsfc.nasa.gov/facts/hole.html
http://ec.europa.eu/environment/ozone/index.htm
http://www.youtube.com/watch?v=RjRVP1v7rUg&feature=related
http://ozone.unep.org/
www.mzopu.hr
Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/328833.html
Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN-MU 12/93, 11/93, 8/96, 10/00, 12/01) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/328833.html
Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/289730.html