Prema podacima Hrvatskih šuma, ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2 688 687 ha, što čini 47,5% kopnene površine države. U Republici Hrvatskoj šume imaju vrlo visok stupanj očuvanosti što je posebno rijetko i vrijedno na europskoj pa i svjetskoj razini sa skoro 95 % prirodnog sastava šumskih sastojina. Šumske sastojine se prema uzgojnom obliku i načinu postanka razvrstavaju na sastojine visokog uzgojnog oblika, sastojine niskog uzgojnog oblika, degradirane sastojine, kulture i plantaže. Sustavnim pristupom i zaštitom svih sastavnica uzgajanje šuma razvijalo se u smislu uzgojnih postupaka koji ne dopuštaju čistu sječu te su se na taj način sačuvale autohtone, prirodne šume.
Provedba primjerenih mjera zaštite s ciljem očuvanja povoljnih uvjeta staništa ugroženih vrsta i poštivanje smjernica održivog korištenja prirodnih dobara su, uz tradicionalno dobro potrajno gospodarenje jamstvo dugoročnog očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske. Kako bi se naglasila važnost šuma i njihove zaštite svake godine se 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan zaštite šuma.
Kako bi se naglasila važnost šuma u svijetu obilježavanje pojedinih datuma važnih za zaštitu prirode vezana su za šume i šumska staništa. Svjetski dan močvarnih staništa 02. veljače ove godine obilježen je pod sloganom „Šume za vode i močvare“, a moto Međunarodnog dana biološke raznolikosti 22. svibnja biti će slogan „Biološka raznolikost šuma“.
