Presjek stanja okoliša Republike Hrvatske

Republika Hrvatska danas ima ukupno 439 zaštićenih područja, a najbitnija su strogo zaštićena u osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. U našoj je zemlji zabilježeno nešto više od 38.000 svojti, od kojih se na crvenom popisu ugroženih nalazi njih 2.456. U novije vrijeme veliku prijetnju značajnoj bioraznolikosti, koja karakterizira Hrvatsku, predstavlja unos i pojačano širenje stranih invazivnih vrsta.

Iako je Hrvatska bogata zalihama vode, njezina je dostupnost nejednoliko prostorno i sezonski raspoređena. U posljednjem desetljeću kakvoća podzemnih i površinskih voda nije se značajnije mijenjala, a ekološko stanje prijelaznih, priobalnih i morskih voda je vrlo dobro. More za kupanje na hrvatskim plažama visoke je kakvoće.

S obzirom na razine izmjerenih koncentracija onečišćujućih tvari u zraku, u naseljenim područjima zrak je većinom prve kategorije (s obzirom na sumporov dioksid, ugljikov monoksid i benzen). Neka urbana područja međutim, imaju drugu i treću kategoriju zraka s obzirom na finu prašinu (tzv. lebdeće čestice) te ozon i sumporov vodik, za što su glavni izvori sektori Energetika i Promet te dijelom Industrija.

U Agenciji za zaštitu okoliša uspostavljen je Nacionalni registar stakleničkih plinova, koji će se uključiti u trgovanje stakleničkim plinovima po ulasku zemlje u EU. Ukupne emisije stakleničkih plinova trenutno su manje od obveza Hrvatske prema Kyotskom protokolu. Najznačajniji udio u emisijama ima sektor Energetike (74%), a slijede Poljoprivreda (11%) i Industrijski procesi (10%). S druge strane, šume kojima Hrvatska obiluje (42% kopnene površine države) značajno utječu na smanjenje stakleničkih plinova (tzv. ponori), koje iznosi oko 30% od ukupnih emisija. Istovremeno, zbog globalnih posljedica klimatskih promjena svjedoci smo povećanja srednjih godišnjih temperatura zraka i smanjenja količina oborina.

Od 2005. do 2010. godine bilježi se porast ostvarenih investicija u zaštiti okoliša na razini ulaganja u infrastrukturu, s ukupnim iznosom 12,8 milijardi kuna, od čega se gotovo 32% odnosi na ulaganja u području gospodarenja otpadnim vodama. U razdoblju od 2001. do 2010. Hrvatska je za provedbu projekata iz područja zaštite okoliša koristila 317 milijuna eura iz pretpristupnih programa EU-a.

Hrvatska trenutno ima ukupno 300 službenih odlagališta komunalnog otpada. Do kraja 2011. sanirana su 102 službena odlagališta te 750 divljih. Većina postojećih službenih odlagališta biti će sanirana i zatvorena, a dio njih pretvoren u transfer stanice sa kojih će otpad biti transportiran u regionalne/županijske centre za gospodarenje otpadom. Intenzivne pripreme za njihovu gradnju su u tijeku. Nakon višegodišnjega kontinuiranoga rasta, od 2008. zabilježeno je smanjenje količina proizvedenoga komunalnoga otpada, pa on u 2010. godini iznosi 367 kg po stanovniku. Uspostavom sustava za gospodarenje šest posebnih kategorija otpada (otpadna ulja, baterije, gume, vozila, elektronički i ambalažni otpad) značajno je unaprijeđeno odvojeno skupljanje i oporaba tih vrsta otpada (ukupno 264.353 t u 2010.). Najznačajniji napredak ostvaren je u sustavu gospodarenja elektroničkim otpadom, u kojem je postignut zadani cilj od 4 sakupljena kilograma po stanovniku.

Posljednjih se godina bilježi trend smanjivanja broja poljoprivrednih gospodarstava, ali istovremeno i njihovo okrupnjavanje. Značajno rastu površine pod ekološkom poljoprivredom, no njihov je udio u ukupnim poljoprivrednim površinama i dalje malen (u  2010. svega 1,7%), a samo 0,6% poljoprivrednika bavi se ekološkom poljoprivredom.

Prometna infrastruktura i dalje se povećava, od čega najznačajnije cestovna, a raste i broj registriranih vozila. Ipak, posljednjih se godina bilježi jače uključivanje željezničkog prijevoza u javni gradski prijevoz. Udio dizelskog goriva, kao okolišno manje prihvatljivog i dalje je dominantan, dok je udio alternativnih goriva (npr. UNP-ukapljeni naftni plin, biogorivo) mali ili se gotovo i ne koriste.

Opskrbljenost energijom iz vlastitih izvora i dalje je oko 52%. Prema dostupnim podacima, ukupan udio svih obnovljivih izvora energije („tradicionalnih“ - vodne snage, drvo i biomasa te „novih obnovljivih izvora energije“) u ukupnoj potrošnji energije iznosi 20,1%. Međutim, sam je udio „novih obnovljivih izvora energije“, pod što se podrazumijevaju energija vjetra, energija sunca, biodizel, geotermalna energija, deponijski plin i bioplin, unatoč zabilježenom trendu rasta, svega 0,35%.

Više podataka i informacija o stanju okoliša u Hrvatskoj možete naći u novoj publikaciji „Odabrani pokazatelji stanja okoliša u RH“, koju je Agencija za zaštitu okoliša izdala u studenome 2011. godine.

Odabrani pokazatelji stanja okoliša u RH.jpg