Agencija za zaštitu okoliša

Dezertifikacija i degradacija zemljišta je ekološka, ekonomska i socijalna prijetnja u svim regijama svijeta, a nastaje prvenstveno kao posljedica antropogenog djelovanja. Pored antropogenih aktivnosti na dezertifikaciju utječu i prirodni čimbenici. Tako kolebanja u količini padalina te razdoblja sušnih perioda mogu pokrenuti ili intenzivirati proces dezertifikacije.  Posljedice dezertifikacije su neishranjenost, nekvalitetna ishrana i glad. Dezertifikacija povećava siromaštvo te je stanovništvo prisiljeno napuštati opustošena područja. Kako je degradacija zemljišta u porastu uz istovremeni porast populacije, površina tla dostupna za poljoprivredu po stanovniku svaki dan je sve manja i manja. Porazna je činjenica da je početkom 1990-tih površina tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju i prehranu cca 6 milijardi ljudi na svijetu bila velika kao površina jedne Rusije ili SAD i Kanade zajedno. Danas je ta površina malo veća od površine Kine.

 

UN procjenjuje da gubici u poljoprivrednoj proizvodnji izazvani širenjem dezertifikacije iznose oko 42 milijarde USD godišnje te osim što pridonosi gladi i siromaštvu, dezertifikacija povećava socijalne, gospodarske i političke pritiske na područjima na koja dolazi. Ocjenjuje se da je u svijetu ugroženo preko milijarde ljudi u preko 110 zemalja, te se između 17 i 24 milijuna ljudi diljem svijeta smatra  ekološkim prognanicima. Pretpostavlja se da će do 2050. godine 200 milijuna ljudi biti protjerano iz svojih domova zbog ekološki nepogodnih uvjeta za život. Proces nastajanja plodnog površinskog pokrova – tla traje stoljećima, a može se narušiti u samo nekoliko sezona. Degradaciju tla pospješuje erozija vodom i vjetrom. Ljudske aktivnosti poput nestručne i pretjerane obrade tla, smanjenje šumskih površina i nedovoljno navodnjavanje zajedno sa klimatskim promjenama pretvaraju plodna tla u ogoljene površine.

 

Tlo je izuzetno složen prirodni medij, te ujedno izvor genetskog materijala i biološke raznolikosti na Zemlji. Nepravilna i pretjerana obrada postojećih obradivih površina, te krčenje i paljenje prirodne vegetacije negativno utječu na poljoprivredu i zdravlje ljudi, kao i na gospodarstvo u cjelini. Šume i šumski pokrov štite tlo od degradacije i dezertifikacije stabilizirajući tlo, smanjujući eroziju vodom i vjetrom, te održavajući hranidbeni ciklus tla.

 

S obzirom da je 2010. proglašena Međunarodnom godinom biološke raznolikosti obilježavanje dana dezertifikacije ove se godine obilježava pod sloganom „Očuvanje kvalitete tla čuva kvalitetu života“. Na taj se način želi podići svijest javnosti o činjenici da dezertifikacija, degradacija zemljišta i suša značajno utječu na biološku raznolikost tla. Očuvanje flore i faune je nemoguće bez zaštite i očuvanja njihovog osnovnog staništa – tla. B ogatstvo i raznolikost insekata, mikroorganizama i bakterija u tlu pokazatelj je očuvanosti i kvalitete tla. Stoga se održivo gospodarenje tlom nameće kao odgovor za očuvanje ekosustava kako bi se spriječila degradacija tla i dezertifikacija te očuvala biološka raznolikost tla.

 

Više o Konvenciji Ujedinjenih naroda za suzbijanje dezertifikacije (UN Convention to Combat Desertification – UNCCD) možete saznati na stranicama http://www.unccd.int.

 

Stanje u Republici Hrvatskoj

 

Dezertifikacija predstavlja globalni ekološki problem i iako najjače pogađa Afriku, sve je prisutnija u Hrvatskoj, kao i drugim mediteranskim i srednjeeuropskim zemljama.

 

Još 2000. godine donesen je Zakon o prihvaćanju Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili  (NN-MU 11/00). Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) definira tlo kao neobnovljivo dobro koje se mora koristiti održivo uz očuvanje njegovih funkcija, te ističe da se nepovoljni učinci na tlo moraju izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri.

 

Cjeloviti sustav trajnog motrenja i pohranjivanja podataka o stanju tla nije uspostavljen. Postojeći podaci odnose se uglavnom na poljoprivredna i šumska tla, prikupljeni uzorci tla analizirani su korištenjem različitih analitičkih metoda, najčešće u okviru znanstveno istraživačkih projekata i studija, za različite ciljane potrebe ustanova ili, u slučaju onečišćenih tala, za potrebe planiranja i provedbe sanacije kao posljedice ekoloških incidenata. Podaci se nalaze na raznim lokacijama – u vladinim tijelima, znanstvenim i istraživačkim institucijama. Većina povijesnih podataka nije pohranjena u digitalnim medijima te postoji rizik da se izgube informacije o tome da neki podaci uopće postoje. 

 

Analizom dostupnih podataka i informacija kakvoće tla utvrđena su lokalna onečišćenja ukupnim i mineralnim uljima, policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH-ovima), polikloriranim bifenilima, ostacima herbicida i teškim metalima.  Zabilježen je i proces zakiseljavanja tala i degradacije organske tvari, posebno na poljoprivrednom zemljištu. U dolini Neretve prisutne su površine zaslanjenih tala a na području Slavonije i Baranje alkalnih tala.

 

U siječnju 2009. Agencija za zaštitu okoliša dovršila je izraduPrograma trajnog motrenja tla Hrvatske. Izrađena je i baza podataka o tlima u sklopu Hrvatskog informacijskog sustava za tlo, ali pristup i punjenje podacima još nije zakonski regulirano, te se niti ova aktivnost ne odvija na zadovoljavajući način.

 

Program se sastoji od tri cjeline i obrađuje postupke trajnog motrenja poljoprivrednih tala, šumskih tala te potencijalno onečišćenih i onečišćenih lokaliteta, vodeći računa o specifičnostima uzorkovanja tala, posebnim parametrima i različitoj vremenskoj dinamici motrenja parametara s obzirom na način korištenja tla. Za svaku kategoriju tla predloženi su institucionalni okvir i zaduženja za provedbu trajnog motrenja, uzimajući u obzir postojeće zakonske propise, te izrađene procjene troškova i predloženi izvori financiranja Sustava trajnog motrenja tala na nacionalnoj razini.

 

Program trajnog motrenja tala Hrvatske čini temelj za uspostavu Sustava trajnoga motrenja tala Hrvatske koji će osigurati praćenje i usporedivost podataka o stanju tala, kako prema obvezama izvješćivanja o stanju okoliša Republike Hrvatske, tako i prema međunarodno preuzetim obvezama. Koristeći ovaj Program, ove je godine MPRRR donio Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN, br. 60/10), a MRRŠVG Pravilnik o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava (NN, br. 67/10).

 

O aktivnostima Agencije za zaštitu okoliša vezanim uz pitanja zaštite tla i zemljišta, više pročitajte na tematskim stranicama TLO.